Zlatibor je dokaz da neke ljubavi, uprkos lošem početku, traju večno. Ako se udaljite samo kilometar-dva od centra, videćete pejzaže koji su pre sto godina oduševili kralja Petra Prvog Karađorđevića.
Malo je verovatno da nikada niste bili na Zlatiboru, ali ako ste ga, kojim slučajem, do sada zaobilazili i rešili da mu date šansu baš ovog leta, moguće je da ćete se u prvi mah iznenaditi. Možda čak i zapitati zašto ovo mesto nosi epitet planinska lepotica Srbije i šta to privlači horde turista koji mu se godinama vraćaju. Dok šetate centrom, udišući arome skupih parfema pomešanih sa isparenjima sa roštilja, pitaćete se gde je miris borova po kojima je Zlatibor dobio ime. "Divićete" se arhitektonskim "biserima" nastalim tokom dugogodišnje bespravne gradnje koja je ovoj planini donela titulu "urbanistička džungla". Ako dođete u špicu sezone, "uživaćete" u preglasnoj muzici koja usred dana trešti iz luna-parka i obližnjih kafića. Istovremeno, pokušavaćete da se mimoiđete sa rekom turista koji, tako bombardovani senzacijama sa svih strana, hodaju kao muve bez glave.
"Izvikan", "prepun", "previše urbanizovan" - možda ćete pomisliti. Ne bez razloga. Prešao je Zlatibor, kako je opisao njegov hroničar Milisav Đenić, veliki put: od koliba i kućeraka do apartmana i rezidencija, od rzavskih virova do olimpijskih bazena, od poljančeta i krpenjače do modernih stadiona i hala. Na tom putu pomalo se i izgubio. Ali, ako mu date drugu šansu, i što je još važnije, udaljite se samo kilometar-dva od centra, u bilo kom smeru, upoznaćete njegovo skriveno lice - ono koje je pre sto godina oduševilo kralja Petra Prvog Karađorđevića.
Većina za šetnju raspoloženih turista ne propušta turu do spomenika na vrhu Glavudža, do kog vodi uređena i osvetljena staza okružena borovima. Peške ili biciklom možete stići i do Zlatiborskih jezera, koja su od centra udaljena samo šest kilometara. Na putu do omiljenog letnjeg kupališta meštana i turista, videćete Zlatibor kakav je bio nekada - sa malo kuća i mnogo brežuljaka i pašnjaka. Ambiciozniji posetioci će se odvažiti da osvoje vrh Čigota čija je visina 1.422 metra. Uspon peške traje bar dva sata, ali trud će se isplatiti - kad stignete do vrha, prodisaćete punim plućima i videćete ceo Zlatibor, Taru, pa i Durmitor. Nije mala šansa da vas sačeka i sneg uprkos visokim temperaturama u podnožju.
U sopstvenoj režiji ili preko agencija, možete na izlet u neko od okolnih sela koja obiluju atrakcijama - od pećina do vodopada. Tako vas u Sirogojnu čeka jedini muzej na otvorenom u Srbiji "Staro selo". Zahvaljujući očuvanim starim brvnarama, videćete kako se ovde nekad živelo, gde su se sušile jabuke i šljive, kako se čuvalo mleko i pravili čuveni sir i kajmak. Po povratku iz muzeja, možete svratiti u Stopića pećinu u kojoj se, po legendi, krije blago Nemanjića. Verovatno ga nećete pronaći, ali uživaćete u pogledu na bisere prirode - bigrene kade nastale taloženjem krečnjaka.
Duh starih vremena osetićete u Mokroj Gori, živopisnom selu čija je najveća atrakcija pruga uskog koloseka, Šarganska osmica. Na obližnjem brdu Mećavnik nalazi se etno-selo Emira Kusturice Drvengrad. Ima Zlatibor i vodopad - u selu Gostilje, 25 kilometara udaljenom od centra. Voda se obrušava sa visine od 20 metara, a atraktivnosti ove slike doprinosi činjenica da nizvodno od vodopada potok gradi veći broj manjih slapova pored kojih možete hodati sve do ušća u reku Katušnicu. Ako ste više zainteresovani za istoriju i našu brigu o njoj, svratite do kuće Dimitrija Tucovića, jednog od osnivača Srpske socijaldemokratske partije. Pogled na oronulu, propalu kuću govori više od reči.
Usput vam je i selo Ljubiš, rodni kraj našeg pesnika Ljubivoja Ršumovića i mesto gde se, kažu, jede najbolja pastrmka na Zlatiboru. Ako, pak, više uživate u mesu, posetite Mačkat i proverite da li se ovde sprema najbolje jagnjeće pečenje na svetu. U januaru ćete biti na posebnom iskušenju jer se tada, tradicionalno, održava takmičenje za najbolju pršutu ovog kraja. I kad smo već kod hrane, ne propustite komplet-lepinju na koju su Zlatiborci naročito ponosni.
Zimi je nezaobilazan ski-centar Tornik, koji ima četiri staze i modernu šestosednu žičaru. Ako se planovi lokalnih čelnika ostvare, u avgustu počinje gradnja panoramske gondole koja povezuje centar Zlatibora i Tornik i iz koje će pogled pucati preko cele planine.
Time će se zaokružiti turistička ponuda Zlatibora koji već sada ostvaruje milion noćenja godišnje, a u "špicevima" ga pohodi i 25.000 posetilaca dnevno. Ispunilo se tako predviđanje kralja Aleksandra Obrenovića koji je 1893. godine rekao da će Zlatibor postati turistički centar Srbije.
Danas su ovde, osim zimskog i letnjeg, razvijeni i zdravstveni, rekreativni, kongresni, sportski, a poslednjih godina i seoski turizam. Sa više od 2000 sunčanih sati godišnje, jedna je od najsunčanijih planina u Srbiji. Poznata je i ruža vetrova u kojoj se mešaju kontinentalne i mediteranske vazdušne struje, pa se boravak na Zlatiboru preporučuje obolelima od astme i pojedinih alergijskih oboljenja. Upravo je njegovu lekovitost isticao "Trgovinski glasnik" još 1892. godine.
"Zlatibor je vrlo zdravo mesto. Ovamo dolaze rekovalescenti koji pate od raznih plućnih bolesti. I za potpuno zdrave dobro je da provedu izvesno vreme na čistom vazduhu, jer čovek se čisto preporodi i oseća se mnogo lakše i veselije".
Ocena stara 122 godine važi i danas, uprkos utiscima s početka ove priče. Jer, i pored činjenice da Zlatibor spaja nespojivo - grad i selo, buku i tišinu, fensi plavuše i avanturiste u patikama, pa i zvezdaše i partizanovce (kuće ovde imaju i Dušan Savić i Radomir Antić) - niko mu još nije oduzeo titulu mesta gde se najbolje diše, jede i spava na svetu.
Zlatni grad
Prema podacima Turističke organizacije Zlatibora, ovu planinu godišnje poseti 250.000 turista. Ipak, opštinski čelnici žele čarobnu cifru od milion posetilaca u čemu će im, veruju, pomoći izgradnja panoramske gondole do Tornika, ali i novi projekat "Zlatni grad". Njegov centar biće Ribničko jezero iz kog se Zlatibor danas snabdeva vodom. Zlatiborci će dobiti novi sistem vodosnabdevanja, a Ribničko jezero će postati centar sportskog turizma, upotpunjen banjskim lečilištem. Biće to srpska Antalija, obećavaju nadležni.
Raj za manje imućne
U početku elitno i mondensko mesto u koje su dolazili kraljevi i bogataši, danas je Zlatibor raj za manje imućne. Klijentela sa dubljim džepom se mora zadovoljiti hotelima sa četiri zvezdice jer onih sa pet nema. Leti se krevet može naći i za manje od deset evra po osobi, a ako niste unapred rezervisali, ne brinite - apartmana i soba ima na sve strane, kao i njihovih oglašivača koji sa tablama "smeštaj" stoje pored puta, pa ih ne možete promašiti. Ipak, ako idete sa decom, iskušenja koja vam prazne novčanik su na sve strane - od luna-parka, preko jahanja konja i vožnje turističkim vozićem, do kartinga koji se nalazi iznad pijace. U samom centru su i bazen na otvorenom, teniski tereni, banke, pošta i mnoštvo kafića i prodavnica. Cene su u rangu beogradskih, što znači više nego u većini srpskih gradova.
Od koncerata do višeboja
Krajem jula održava se tradicionalni Sabor trubača, koji je uvertira za Guču. Na letnjoj pozornici na Kraljevom trgu organizuju se koncerti i različite priredbe kulturno-zabavnog karaktera. Posebno zanimljiv je Seoski višeboj u Jablanici, takmičenje u tradicionalnim zanatima, veštinama i sportovima, gde se učesnici nadmeću u disciplinama poput bacanja kamena s ramena ili prevlačenja trupaca volovima.
Marija Dedić