- Dr Miloš Popović, rođen u Čajetini 1876. godine, bio je izuzetan čovek svoga doba, veliki borac protiv alkoholizma i rodonačelnik pokreta izviđača u Srbiji.
Njegov otac Petar, rođen 1842. takođe u Čajetini, bio je istaknuti pravnik, sudija u rodnom mestu i predsednik okružnog suda u Smederevu. Miloš se školovao u Užicu, Smederevu i Beogradu, a studije medicine završava u Beču gde se sreće sa radom Dr Avgusta Forela i pod njegovim uticajem 1901. osniva „Savez trezvene mladeži“. Najistaknutiji član ovog udruženja postaje Njegovo Kraljevsko Veličanstvo Kralj Petar I Karađorđević. Članovi udruženja obavezivali su se da alkohol „neće ni uzimati, ni spravljati, ni drugome davati“. Iako se trezvenjački pokret širio Dr. Popović nije bio zadovoljan. Smatrao je da trezvenjacima mora ponuditi alternativu, nešto što će lošu naviku zameniti drugom, plemenitom i zdravom navikom. Alternativu je našao u skautizmu (izviđaštvu).
1908. godine preveo je knjigu Izviđaštvo za dečake nemačkog lekara Dr Liona (reč je ustvari o nemačkom prevodu knjige čiji je autor Robert Beden Pauel). Reč skaut on tada prevodi kao četnik.
„Mi u našoj istoriji nismo imali izvidnike koji se kreću po prašumama i nepoznatim prostranstvima, ali jesmo uskoke, četnike i hajduke koji su branili čast i imovinu svog naroda.“ , objasnio je dr Popović otkuda takav naziv. 1911. godine Dr Popović pri Savezu trezvene omladine organizuje odsek za izvidništvo pod nazivom Mladi četnici i planinke. Godinu dana kasnije u Kragujevcu donosi se odluka o izdvajanju i stvaranju organizacije mladi Četnici i planinke Kraljevine Srbije na čijem čelu je bio Dr Miloš Popović.
Nastaje časopis Saveznik – Četnik. U to vreme prodaja časopisa Saveznik - Četnik na teritoriji susedne Austrougarske carevine biva zabranjena, a prevedenu Lionovu knjigu pod naslovom Četnik u Srbiji niko nije hteo da objavi. Dr Miloš Popović je odlučio da to uradi o svom trošku. Nakon izlaska knjige, Srpski književni glasnik (br.269) je obasipa pohvalama i naziva je zlatnom knjigom za omladinu, dok je istovremeno Austrougarske vlasti proglašavaju opasnom. Tokom okupacije Srbije u vreme Prvog svetskog rata (1915 — 1918) za knjigom se tragalo. Oduzimana je i spaljivana kada god bi neki austrijski vojnik naišao na nju. Na sreću, neke knjige su ipak ostale sačuvane, pa je tako nakon oslobođenja, 1925. godine ova knjiga preštampana, ali pod naslovom Izvidnik. Na prvoj stranici knjige je pisalo:
Dr Miloš Popović putuje po Srbiji i po školskim dvorištima okuplja omladinu. U tim govorima rekao je i ovo:
"Prva i najvažnija dužnost nas skauta je da naučimo da budemo zdravi, radi nas samih, ali i porodice, naroda, države, i ako hoćete čitavog čovečanstva.
Skautizam je škola zdravlja, opstanka i moralnosti. Način sticanja korisnih navika koje istiskuju ubilačke. Slovenskim nacijama nedostaje dovoljno razvijeno osećanje dužnosti. Razvijanje tog osećaja jedan je od najvažnijih zadataka skautizma. Odgovornost za sopstveno zdravlje i ponašanje."
Prihvativši organizaciju, pravila, veštine, odevanje, oznake, već u to doba skauta sveta, isticao je i dublje vaspitne ciljeve: vera u Boga, poštovanje vladara, pomaganje vlastima ali i slabima, poštovanje tuđe imovine, činjenje dobrih dela, uzdanje u starijeg (roditelja, starijeg brata, druga), uzdanje u lekara.
Za vreme Balkanskih ratova (1912. i 1913.) od stotinak malih četnika obrazovan je kor malih dobrovoljaca koji su pomagali nadleštvima i bolnicama. Početak Prvog svetskog rata prekinuo je aktivnosti mladih četnika, ali je neumorni Dr Popović obnovio njihov rad 1917. godine u Vodeni. Naziv mladi četnici se zadržao sve do kraja Prvog svetskog rata i formiranja Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca. Tada se reč četnik zamenjuje nazivom izvidnik.
Dr Miloš Popović umro je u Beogradu u svojoj 79. godini.
Izvori: Vikipedija, Savez izviđača Srbije
Bojan Savić za portal Zlatibor - Čudna i čarobna moć